Državnu maturu polagalo je nešto više od 39 tisuća učenika - stopostotni rezultat na ispitima ostvarilo je njih 77, a pozitivnu ocjenu nije ostvarilo 215 pristupnika, rezultati su pisanih ispita u ljetnom roku 2013./2014., objavljeni na stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO). Bilo je 39.167 pristupnika ispitima, od čega 13.597 učenika gimnazija, 18.238 učenika strukovnih škola i 7.332 ostalih pristupnika. Ispite državne mature je uz prilagodbu ispitne tehnologije pisalo 428 pristupnika. Državnu maturu položilo je 13.382 učenika gimnazijskih programa, 215 učenika nije ostvarilo pozitivnu ocjenu na ispitima državne mature, a od toga njih četiri nije položilo dva obvezna ispita, a ostalih 211 po jedan obvezni ispit. Najviše je negativnih ocjena bilo iz matematike - njih 153, potom iz engleskog (36) i hrvatskog (27), iz grčkog su bile dvije, a latinskog jedna negativna ocjena. Broj pristupnika koji su ostvarili stopostotni rezultat bio je 77 - na višoj razini iz matematike njih 54 je imalo taj rezultat, a na osnovnoj razini tri pristupnika. Iz fizike je devet pristupnika stopostotno riješilo ispite, iz psihologije njih pet, osnovne razine engleskog tri (na višoj razini iz tog predmeta jedan), te po jedan pristupnik na osnovnoj razini njemačkog i informatike. Ovogodišnji ispiti državne mature provedeni su uspješno i vjerujemo da će pristupnici, roditelji, ali i nastavnici biti zadovoljni postignutim rezultatima, ustvrdila je ravnateljica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Maja Jukić. Ispit državne mature polagali su učenici 4. razreda četverogodišnjih srednjih škola, učenici gimnazija kao završetak srednjoškolskog obrazovanja, a učenici strukovnih škola ukoliko nastavljaju obrazovanje na visokim učilištima. Ispitima su pristupili i kandidati izvan sustava redovnog obrazovanja u Hrvatskoj, također u svrhu nastavka obrazovanja na visokim učilištima, koja rezultate državne mature koriste u postupku rangiranja za upis u sljedeću akademsku godinu. Od svibnja do lipnja ove godine ispiti su dostavljeni u 372 škole i na pet ispitnih mjesta za kandidate. Ispiti su prijavljivani od 1. prosinca prošle godine do 1. veljače ove godine, a provedeni od 20. svibnja do 9. lipnja. Zbog poplava se promijenio kalendar polaganja ispita za učenike iz Slavonskoga Broda i Županje koji zbog proglašene elementarne nepogode nisu bili u mogućnosti polagati ispite državne mature u ljetnom roku, učenike Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije koji žive na područjima gdje je bila proglašena elementarna nepogoda ili katastrofa te sve ostale pristupnike, uključivši i one iz BiH, koji su ispite trebali polagati u ispitnim centrima u Strojarskom fakultetu u Slavonskom Brodu, Sveučilištu u Osijeku ili Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu, a žive na područjima gdje je bila proglašena elementarna nepogoda te nisu mogli doputovati u ispitne centre u razdoblju od 20. do 30. svibnja. Svjedodžbe i potvrde o položenim ispitima državne mature učenicima će biti izdane u školama 17. srpnja. Podjela svjedodžbi i potvrda za kandidate obavljat će se od 17. do 19. srpnja u prostorijama NCVVO-a u Zagrebu. Bivši gradonačelnik Siska Dinko Pintarić, koji je 13 godina bio gradonačelnik Siska, izjavio je prošlog tjedna za Jutarnji kako je od siječnja na zavodu za zapošljavanje, da uzalud traži posao i da ga nigdje ne može dobiti samo zato što je bivši HDZ-ov gradonačelnik Siska. Aktualna gradonačelnica Kristina Ikić Baniček na naš upit o tome izjavila je kako je: „Vrlo licemjerno od bivšeg čelnika grada, čijoj je obitelji Grad Sisak proteklih 12 godina isplatio gotovo 3 milijuna kuna i koji živi u luksuznom stanu koji nije sam platio, da govori kako razumije da je život prosječnih Siščana težak. Većina Siščana se može samo nadati da će za cijeli radni vijek zaraditi dio tog iznosa“. Na ovu gradonačelničinu izjavu reagirao je Pintarić: „Ja sam svjestan da ovu poruku o licemjerju i meni nije izrekla gospođa Kristina Ikić Baniček, nego njezin muž Darko Baniček, šef kabineta ministra Marasa i stvarni gradonačelnik Siska. To su njegove rečenice, to je njegova osveta, to je njegov stil. U svojem odgovoru meni Baničeki su iznijeli cijeli niz neistina. Ja sam 13 godina u gradu primao plaću i nikakve druge prihode nisam imao. Kada se sve zbroji to je daleko od tri milijuna kuna. Stan, koji je pod hipotekom, kupio sam kreditom i posuđenim novcem, i taj novac vraćam jednom sisačkom poduzetniku. Sa stanom imam dodatnih problema, jer vlasnik zgrade nije platio kredit, pa je stan pod ovrhom. Taj stan je moja životna ušteđevina, sve što sam zaradio uložio sam u kupnju toga stana, drugih nekretnina nema, nema tajnih računa, dionica, ušteđevine. Nikada nisam radio prema načelu „GR-GA“ (grabi i gazi), što je način rada i ponašanja aktualne gradonačelnice. Nadam se da je svjesna da to neće još dugo trajati.“, rekao je Dinko Pintarić. Klub Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) predložio je dopune Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) slijedom kojih bi oko 315 tisuća hrvatskih građana mjesečnu radijsku i televizijsku pristojbu plaćalo 40 umjesto sadašnjih 80 kuna. Za HRT bi to bilo oko 150 milijuna kuna manje, što je približan iznos koji ta kuća troši za naplatu pristojbe, odnosno odvjetnike, ovrhe, kontrolore itd., rekao je danas Željko Šemper na konferenciji za novinare. Pristojba je, pojasnio je, glavni izvor prihoda HRT-a i od nje je lani prikupljeno oko 1, 2 milijarde kuna. Visina pristojbe iznosi 1,5 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih za prethodnu godinu. Budući da je prosječna plaća u 2013. godini bila 5515 kuna, pristojba od 1. ožujka ove godine iznosi 80 kuna. Taj se iznos primjenjuje jednako na sve skupine stanovništva, neovisno o primanjima, a HSU to smatra nepravednim. "Naša dopuna nudi pravedniji model, vlasniku prijamnika koji ima prihod niži od prihodovnog cenzusa, umjesto sadašnjih 80 bila bi 40 kuna" naglasio je Šemper. Visina pristojbe, kaže, treba ovisiti o dohotku kućanstva, odnosno o prihodovnom cenzusu koji se koristi i kod dopunskog zdravstvenog osiguranja - sada prihodovni cenzus za samca iznosi 1939 kuna, a za člana kućanstva 1516 kuna. Predsjednik HSU-a Silvano Hrelja podsjeća da je njegova stranka sličan pokušaj imala prije pet godina, no odbijen je uz obrazloženje da pravila ne mogu vrijediti samo za umirovljenike. Očekujemo da će ovaj prijedlog, koji uzima u obzir prihodovne cenzuse, biti prihvatljiv i da će olakšati život onima koji žive teško u gospodarskoj krizi, rekao je Hrelja. On očekuje da će HSU-ove dopune Sabor raspraviti na jesen te da bi se primjenjivale od 1. siječnja 2015. godine. HSU-ova saborska zastupnica Marija Ilić kaže kako je predloženim dopunama na određeni način kumovala šutnja ministrice kulture i njenog ministarstva. U siječnju sam postavila pitanje o smanjenju pristojbe za umirovljenike, no do danas se nije oglasila ni ministrica Andrea Zlatar Violić, a ni njeno ministarstvo, zato smo ponudili svoje dopune, rekla je Ilić. Nikakve porezne promjene ne mogu pomoći onima s malim plaćama Odluči li se ministar financija za ukidanje najveće porezne stope na plaće od 40 posto, profitirat će oni koji zarađuju više od 8895 kuna, a pojača li osobni odbitak s 2200 na 2600 kuna, profitirat će gotovo svi zaposleni. Bude li u igri varijanta da se povećaju odbici, a zadrži stopa od 40 posto, onda će se granica njezine primjene pomaknuti tako da će kačiti plaće od 11.471 kunu umjesto sadašnjih 8895 kuna, piše Slobodna Dalmacija. No, nikakve porezne promjene ne mogu pomoći onima s malim plaćama. Zaposleni koji sada primaju do 3300 kuna plaće i uzdržavaju jedno dijete ili ljudi s dvoje djece koji zarađuju do 4840 kuna ni sada ne plaćaju ni lipe poreza na dohodak. Plaće su im manje od potpune porezne poštede na koju imaju pravo za sebe i djecu. Pomjeri li Boris Lalovac osobni odbitak na 2600 kuna, taj će krug potpune porezne poštede proširiti na sve zaposlene s jednim djetetom i plaćama do 3900 kuna te na 5720 kuna za one s dvoje djece. Do tih iznosa ovi ljudi uopće neće plaćati porez, pa će, primjerice, roditeljima dvoje djece na poreznoj kartici s 5720 kuna bušte koji danas plaćaju 115 kuna poreza, ostati cijeli taj iznos poreza. Osobni odbitak je važan jer se iz tog iznosa egzistencijalnog minimuma kojeg država pošteđuje poreza, računaju neoporezivi dijelovi plaća za djecu i uzdržavane članove obitelji, kao i porezni razredi. Tako će veći odbitak malo raširiti porezne razrede, pa će se s 12 posto poreza udarati 2600 kuna plaće umjesto sadašnjih 2200, a s 25 posto će se udarati do 10.400 kuna umjesto sadašnjih 8800 kuna... Naša okvirna simulacija poreznih promjena koju smo napravili za Splićane koji plaćaju prirez na porez od 10 posto i na poreznoj kartici nemaju djecu pokazuje da će oni koji sada primaju 3500 kuna dobiti 52,8 kuna više plaće. Ljudi s prosječnom plaćom od 5497 kuna poreznim će promjenama profitirati za 167 kuna. Splićani danas upadaju u škare najmasnije porezne stope od 40 posto zarađuju li 8895 i više kuna. Ubuduće bi im se ta granica pomaknula na 11.471 kunu. Tako bi plaća od 8895 kuna porasla za 167 kuna, a ona od 10.000 kuna za 490 kuna. Neto plaća od 15.000 kuna skočila bi za 926 kuna, a kada bi se potpuno ukinula stopa od 40 posto, onda bi ta plaća porasla za 1966 kuna. Jedna visoka direktorska plaća od 30.000 kuna, zbog promjene odbitaka, porasla bi 926 kuna, a s ukidanjem stope od 40 posto povećala bi se za 6385 kuna. S te se plaće danas ukupno plati 18.688 kuna poreza i prireza, dok bi se ukidanjem stope od 40 posto platilo 12.300 kuna, a ostane li stopa, onda bi taj porezni ceh iznosio 17.762 kune. Blaži tretman za veće plaće i ukidanje stope od 40 posto vjerojatno bi doveli do toga da neke strane kompanije odaberu za svoja sjedišta Hrvatsku i u njoj plaćaju svoj top-menadžment, umjesto da rade iz susjednih zemalja regije. Ukidanje porezne stope od 40 posto obuhvatilo bi oko 150.000 bolje plaćenih zaposlenih, među kojima su liječnici, sveučilišni profesori, inženjeri... Lalovac i Milanović moraju razmisliti što će napraviti, no znaju da će, učine li to, otvoriti rupe u prihodima općina i gradova koji prihoduju većinu poreza i kompletan prirez na plaće. Njima bi moglo pofaliti oko dvije milijarde kuna godišnje, ali će njima ići i prihod od budućeg poreza na sve nekretnine. Istina je i da su rijetki među njima, poput gradonačelnika Omiša i Metkovića, bili spremni na radikalnije mjere poput prodaje službenih limuzina da bi uredili vrtić ili na smanjivanje plaća zaposlenima... Za većinu nema zime, zapošljavaju savjetnike, koordinatore, koordinatore koordinatora, tajnice tajnica, dok su njihovi građani koji im pune proračune ostajali bez posla, trpjeli smanjivanje plaća i obaranje standarda na razine da im je san postao teleći šnicel, piše Slobodna Dalmacija. Miro Cerar, koji je stranku osnovao mjesec i pol dana prije izbora, ostvario je najuvjerljiviju izbornu pobjedu u samostalnoj Sloveniji. Prije nekoliko godina u nas je jedna stranka izašla sa sloganom Pokrenimo Hrvatsku koji se pokazao neuspješnim jer je zbog tog pokretanja stranka konačno završila na sudu. Slovenija je, pak, u nedjelju pokazala drugu ideju - i provela je - a ona se može parafrazirati kao Promijenimo Sloveniju. SLOVENSKA PREMIJERKA 'Od zemlje koja je bila na rubu kraha, Slovenija bilježi prvi rast BDP-a nakon šest godina. Evo što sam napravila...' Ključni zaključak nakon drugih prijevremenih izbora proizlazi upravo iz te činjenice: izborni su pobjednici nove stranke koje su na scenu donijele nova lica, prije svih Miru Cerara, uglednog pravnika koji je ostvario najuvjerljiviju pobjedu od stjecanja slovenske samostalnosti. Prema posljednjim informacijama, Stranka Mire Cerara (SMC), osnovana prije mjesec i pol, osvojila je gotovo 35 posto glasova, što joj u Državnom zboru donosi 36 mandata. Potrebno im je još samo osam mandata da bi ostvarili potrebnu većinu - naime, dva su mjesta osigurana za predstavnike talijanske i mađarske manjine koji se nikad ne uključuju u postizborne slagalice, ali u pravilu podržavaju vladajuću koaliciju. Posebno je zanimljivo da je SMC pobijedio u gotovo svim izbornim jedinicama i okruzima, što mu daje golem autoritet, ali i proporcionalnu odgovornost. Kako smo već pisali, od Cerara se očekuje da bude povezujući čimbenik koji će premostiti jaz stvoren u proteklih deset godina, od prve pobjede Janeza Janše na izborima. Također, u slovenski politički prostor treba vratiti kulturu i civilizirani diskurs, toleranciju i međusobno uvažavanje, sve ono što je nestalo odlaskom Janeza Drnovšeka s političke scene i ovog svijeta. Osim očekivane Cerarove pobjede, ovi su izbori iznjedrili i dva iznenađenja. Prvo je uspjeh Združene ljevice nastale na valu velikih narodnih prosvjeda protiv Janšine vlade, ali i ostalih političkih opcija 2012. Tri ujedinjene stranke pokupile su glasove koje je na izborima za Europarlament listom Vjerujem osvojio Igor Šoltes, unuk bivšeg komunističkog lidera Edvarda Kardelja i uspješan šef slovenske državne revizije. On je izjavio kako nema interesa za državni parlament, nego će se posvetiti Europskom, što je birače okrenulo prema drugoj novoj lijevoj stranci. Drugo je iznenađenje veliki poraz Slovenske demokratske stranke - druga je po snazi, ali nikad dalje od prve i s jedva 20 posto potpore. Težak su poraz doživjeli socijaldemokrati. Novi lider Dejan Židan, iako je jedan od najpopularnijih političara u deželi, nije uspio u mjesec dana predstaviti reformirani SD. Zoran Janković je teško platio rušenje vlade Alenke Bratušek pa je ostao izvan Zbora, iako je prije tri godine bio najjača stranka. Pred Cerarom je sada posao formiranja koalicije. Moglo bi se očekivati da u vladu pozove sve stranke srodnog programa: to bi, bili SD i umirovljenici (oni su sada treća stranka po snazi, ali su poznati kao destruktivni faktor svake vlade pa nije isključeno da ih možda i odbaci). No, tu je Savezništvo Alenke Bratušek te NSi koji bi mu dao ugled u desnom političkom centru. Vjerojatno neće pozvati Združenu ljevicu jer je ozbiljno radikalna i pravila bi mu probleme u vođenju vlade. Cerar, Bratušek, SD i NSi imaju zajedno 51 mjesto u Zboru, a s umirovljenicima 61, dakle dvotrećinsku većinu. Takva bi vlada imala mogućnost provesti sve zakone bez obzira na SDS i nastaviti reformske poteze Alenke Bratušek. Nakon višemjesečnog muka, južnoafrički olimpijac Oscar Pistorius, kojemu sude zbog ubojstva djevojke Reeve Steenkamp, oglasio se na svom službenom profilu na Twitteru. Objavio je nekoliko bizarnih tweetova, iz kojih se da zaključiti da je psihološki potpuno slomljen. PISTORIUS NA NOVIM MUKAMA 'Nije imao nikakve tjelesne ili mentalne smetnje. Bio je svjestan da čini nešto vrlo loše' Prvo je u nedjelju poslijepodne velikim slovima napisao kako je 'Bog s onima slomljena srca' da bi tu objavu naknadno izbrisao. Zatim je objavio kolaž fotografija koje prikazuju njega u društvu djece amputiranih udova, a u središtu montaže stoji poruka sljedećeg sadržaja: 'Moguće je promijeniti nečiji život. Ponekad je dovoljno samo reći ili učiniti nešto jednostavno kako bi se netko osjećao bolje ili kako biste nekome poslužili kao nadahnuće.' Svoje nedjeljne aktivnosti na Twitteru Pistorius je okončao objavom slike na kojoj prstom pokazuje na ulomak iz knjige austrijskog psihijatra Viktora Frankla koju je napisao u vrijeme zatočeništva u Auschwitzu. Riječ je o djelu 'Čovjekovo traganje za smislom', u kojemu Frankl opisuje svoja teška iskustva iz nacističkog logora. Na stranici koju je Pistorius uslikao, Frankl između ostalog piše o 'čovjeku koji je ostao bez ičega na ovom svijetu'. Južnoafrički sportaš se na Twitter vratio u ponedjeljak ujutro, kada je ljudima koji ga na toj društvenoj mreži prate, a takvih ima 356 tisuća, objavio sljedeću poruku: 'Gospodine, danas te molim da one koji žive u boli okupaš u rijeci zacjeljivanja'. Pistorius je prije ovoga posljednji put na Twitteru bio aktivan na Valentinovo, kada se navršilo godinu dana otkad je ubio Reevu Steenkamp. Objavio je tada link na pismo kojim je izrazio svoju 'bol' i 'tugu' zbog njezine smrti. Upravo zbog te smrti Pistoriusu prijeti dugotrajni zatvor, bude li proglašen krivim na suđenju koje se u Pretoriji upravo približava kraju. Završne riječi su najavljene za 8. i 9. kolovoza, nakon čega bi sutkinja unutar sljedećih mjesec dana trebala odlučiti o njegovoj krivnji. Atletičar čitavo vrijeme tvrdi da je Reevu ubio slučajno jer je pomislio da je ona zapravo provalnik koji je usred noći upao u njegovu kuću. Samsung Electronics suspendirao je poslovanje s kineskim dobavljačem zbog sumnji da zapošljava djecu, priopćeno je danas iz te južnokorejske kompanije. Taj proizvođač pametnih uređaja priopćio je da je utvrdio "ilegalne prakse zapošljavanja" u Dongguan Shinyang Electronicsu, koji za njega proizvodi dijelove za mobilne telefone. Iz Samsunga dodaju i da tijekom tri nadzora provedena od 2013. godine nisu naišli na djecu-radnike u toj kineskoj kompaniji. Posljednji nadzor proveden je 25. lipnja. "Kineske vlasti također istražuju taj slučaj", stoji u priopćenju Samsunga, u kojem se kaže i da će biti prekinute sve veze s tim dobavljačem pokaže li se da su te optužbe bile točne. "Ako istrage pokažu da je dobavljač zaista zapošljavao djecu nezakonito, Samsung će trajno zaustaviti poslovanje s tim dobavljačem u skladu sa svojm politikom nulte tolerancije na dječji rad", navodi se u priopćenju. Iz Dongguan Shinyang nisu bili dostupni za komentar, kao niti u južnokorejskoj kompaniji Shinyang Engineering, u čijem je Dongguang potpunom vlasništvu. China Labor Watch, sa sjedištem u SAD-u, u četvrtak je optužio tu kinesku kompaniju da koristi dječji rad. Kako navodi u priopćenju, pronađeno je barem petoro djece koja su bez ugovora radila kod tog dobavljača. Samsung od dobavljača zahtijeva da primjenjuju proces zapošljavanja koji uključuje intervjue licem u lice te korištenje skenera koji detektiraju lažne osobne isprave, kako bi se osiguralo da se ne zapošljavaju djeca. No, China Labor Watch kaže da je Samsungov sustav nadzora neučinkovit. Lideri Europske unije pokušavaju prije ljetnog godišnjeg odmora dovršiti prvi dio posla u podjeli vodećih pozicija u institucijama EU. Nakon što je na prošlom summitu izabran za budućeg predsjednika Europske komisije, Jean-Claude Juncker, bivši predsjednik luksemburške vlade, sutra će gotovo sigurno biti potvrđen i u Europskom parlamentu gdje se očekuje da će dobiti više od 400 glasova, a potrebno mu ih je samo 376. Juncker će nakon toga početi sastavljati svoj tim buduće Europske komisije koja bi, prema planu, 1. studenoga trebala naslijediti sadašnju Komisiju. Juncker će odmah početi konzultacije s kandidatima koje će države članice nominirati te odlučiti kome će dodijeliti koji resor. Jedna od dvojbi će vjerojatno biti riješena već sutra na hitno sazvanom summitu Europske unije. Šefovi država ili vlada trebali bi izabrati budućeg šefa diplomacije EU, odnosno visokog predstavnika za vanjsku politiku, osobu koja će na tome mjestu naslijediti Catherine Ashton. Najviše šansi za to ima sadašnja ministrica vanjskih poslova Italije, Federica Mogherini, iako prema njoj neke istočnoeuropske države još uvijek imaju zadršku. Odluka o toj funkciji u Vijeću se donosi konsenzusom jer se sve odluke o vanjskoj politici donose jednoglasno. No, prema diplomatskim izvorima, neke istočnoeuropske države zamjeraju joj što je posjetila Rusiju kao prvu destinaciju nakon što je Italija preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom. Drugi potencijalni kandidati su poljski ministar vanjskih poslova Radoslav Sikorski i sadašnja bugarska povjerenica u Europskoj komisiji Kristalina Georgieva. Ipak, očekuje se da će se postići konsenzus oko kandidature Federice Mogherini i zbog njezine stranačke pripadnosti jer dolazi iz redova Socijalista. Međutim, zakompliciralo se pitanje izbora nasljednika Hermana Van Rompuya na mjestu predsjednika Europskog vijeća. Iako se činilo da će gotovo sigurno to mjesto dobiti sadašnja danska premijerka Helle Thorning- Schmidt, to je upitno jer se neke države protive s obrazloženjem da to mjesto ne može dobiti osoba čija država nije u eurozoni. Osim toga, ako bi Mogherini dobila mjesto visoke predstavnice, što je gotovo sigurno, onda bi teško kandidat socijalista dobio i mjesto šefa Europskog vijeća. Zato bi to mjesto moglo pripasti sadašnjem irskom premijeru Endi Kennyju. Zbog ovih dvojbi moguće je da se izbor šefa Europskog vijeća odgodi za jesen te da se sutra na summitu izabere samo visoki predstavnik EU koji ujedno dobiva i mjesto potpredsjednika Europske komisije. Prefundijini algoritmi predviđaju uspjeh na Kickstarteru. Njezni korisnici skupili su četiri puta više od drugih Šest i pol milijuna ljudi dosad je na Kickstarteru dalo 1,2 milijarde dolara za 65.000 projekata, tvrdi statistika te, najpopularnije crowdfounding platforme na svijetu. Otkad je altnernativno, horizontalno investiranje uhvatilo maha i ubrzano se počeli razvijati sve ozbiljniji modeli financiranja start-upa, to je novo tržište doživjelo nevjerojatan broj promjena, pokazujući i svoje drugo lice. Ljudi su na crowdfunding platformama, posebno onima što se temelje na donacijama poput Kickstartera, počeli tražiti novac za sve moguće, a ne samo za potencijalno uspješne projekte u start-up fazi. Iz čiste zabave, jedni su drugima financirali vjenčanja, putovanja, a mnogi sjajni projekti propali na Kickstarteru našli su novac na drugim platformama ili kod rizičnih ulagača. Slobodno tržište nije uvijek i najpametnije, a ponekad je doslovno idiotsko. Nedavno je Zack Danger Brown na Kickstarter stavio salatu od krumpira koju je napravio i zatražio od korisnika da ga financiraju. Kao ciljni iznos, koji se prema propozicijama Kickstartera mora odrediti, naveo je 10 dolara. Skupio je 42 tisuće. Brownov iznos i propast suvislih projekata dio su šarenila Kickstartera, koje prikriva činjenicu da većina projekata na toj i sličnim platformama propadne. Kickstarterove kampanje imaju uspješnost od samo 43 posto, a potencijalni ulagači najavili su, ali ne i uplatili čak 122 miljuna dolara za 76.000 kampanja koje nisu ispunile zadani cilj. Kao što to uvijek biva, netko je problem pretvorio u svoje novo tržište. Lansirana je Prefundia, platforma koja pokretačima projekata omogućava da provjere stvaran interes za svoje pothvate prije nego što započnu kampanju prikupljanja novca na Kickstarteru ili platformi IndieGoGo. Obrađujući podatke poput broja ulazaka na web stranice, followera i slične, ona za svaki projekt predviđa kolike su mu šanse da sakupi potreban novac. Već je koriste za više od 1000 projekata, a 318 je uspjelo skupiti novac. Suosnivač Jeff Schwarting kaže da je uspjeh u prikupljanju novca zasad čak sedam puta veći - precizno 689 posto - ako se koristi Prefundia umjesto da se odmah ide na Kickstarter. Njeni su korisnici sakupili u prosjeku 412 posto novca više nego ostali s Kickstartera. Najuspješnijih 10 posto korisnika sakupilo je 14 puta više novca od ostalih. “Model jednostavno funkcionira”, rekao je Schwarting za Mashable. “Ljudi prvo izgrade zajednicu pa tek onda lansiraju projekt i tako postaju puno uspješniji od onih koji ga najprije lansiraju pa okupljaju zajednicu.” Prefundia je otvorena za poduzetnike koji se bave mobilnim aplikacijama: na tržište iOS-a i Androida tim putem dnevno ulazi oko 2000 aplikacija, a preko Kickstartera 100-tinjak. Osnivači očekuju deseterostruk rast tržišta jer, osim što preko Prefundije mogu istraživati tržište i testirati svoje ideje, poduzetnici mogu početi razvijati i bazu fanova za svoje proizvode. Donedavno je bilo moguće za jednu nekretninu dobiti procjene od 2,5 i osam milijuna kuna, i to obje ovjerene od službenih osoba Primjena uredbe o procjeni vrijednosti nekretnina bitno će smanjiti oscilacije u procjenama, a vlasnicima, bili oni građani, poduzetnici, tvrtke ili država, povećati pravnu sigurnost, izjavio je za Hinu zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja Željko Uhlir. Očekuje se da će primjena uredbe realizirati uspostavom okvira koji će onemogućiti značajne oscilacije u procjeni vrijednosti nekretnina. Donedavno je bilo moguće za jednu nekretninu dobiti procjene od 2,5 i osam milijuna kuna, i to obje ovjerene od službenih osoba, kaže Uhlir. Uredba je u cijelosti novost zato što do sada u Hrvatskoj nikad nije bilo propisano kako se procjenjuju nekretnine, a Hrvatska je jedna od zadnjih europskih zemalja koja je odlučila normativno urediti to područje, rekao je Uhlir uoči današnjeg poslovno-stručnog kolegija u procjeni vrijednosti nekretnina. To je, po njegovim riječima, važno iz više razloga, a najvažniji je pravna sigurnost vlasnika nekretnina u trenutku kada ulaze u neki pravni spor, kao i za potencijalne investitore kojima je važno znati kako će se njihove nekretnine procijeniti dođe li do kakva spora ili nesuglasica s partnerima. Podjednako je važna i zaštita državne imovine, prije svega zemljišta. Ono je, kaže Uhlir, najvrjedniji državni resurs, a trenutno nema načina da se zaštiti njegova vrijednost. Novom uredbom uređuju se tri područja procjene vrijednosti nekretnina. Prvo je pitanje tko može biti procjenitelj, drugo kojim metodama se služi i treće, koje podatke uzima da bi procijenio nekretninu. Procjenitelji prema novoj uredbi mogu biti oni koji su ovlašteni prema Zakonu o sudovima, a to su ovlašteni sudski vještaci i ovlašteni sudski procjenitelji. Što se tiče metoda procjene, propisane su tri osnovne - poredbena, prihodovna i troškovna. Uhlir kaže da se do sada radilo po usmenoj i iskustvenoj predaji s mentora na učenika, ali propisanih metoda nije bilo što je dovelo do sudskih sporova i afera oko procjena vrijednosti nekretnina. Isto tako, prema njegovim riječima, do sada se procjenjivalo na temelju pogrešnih ulaznih podataka jer su procjenitelji radili s podacima zasnovanim na ponudi, a oni su često nerealni. Zato novi akti propisuju uporabu podataka o cijenama iz realiziranih kupoprodaja. Uredbu o procjeni vrijednosti nekretnina Vlada je donijela 11. lipnja, u Narodnim novinama objavljena je 18. lipnja, a na snagu je stupila osam dana kasnije. Iako je gubitak pripisiv vlasniku 1,5 milijardi kuna, nagrade su isplaćene prema kolektivnom ugovoru. Iako je najveća domaća nacionalna naftna kompanija zablježila neto gubitak od 1,5 miljardi kuna u 2013. Ina je uz plaću za lipanj radnicima i menađerima podijelila nagrade i bonuse temeljem pozitivnog poslovanja u prošloj godini. Ovu informaciju nam je u ponedjeljak potvrdila uprava Ine i Maja Rilović, predsjednica sindikata Inaša, predsjednica Radničkog vijeća i nova članica Nadzornog odbora Ine, dok službeni odgovor od Ine do zaključenja ovog broja nismo uspjeli dobiti. U Ministarstvu gospodarstva su bili prilično iznenađeni ovim podatkom, ali nisu bili voljni za neki detaljniji komentar ovog poteza uprave Ine. Maja Rilović nam je kazala kako su radnici dobili nagradu sukladno članku 58. (stavak 2.) Kolektivnog ugovora, koji glasi: „Ukupni iznos sredstava za nagrađivanje radnog učinka Poslodavac će odrediti ovisno o ostvarenju planirane vrijednosti EBITDA INA Grupe za godinu u kojoj je učinak ostvaren i ocijenjen“. „Dakle, sve je sukladno Kolektivnom ugovoru i radnici su dobili svaki po 1380 kuna bruto, odnosno ukupno 12 milijuna kuna. Ne bih htjela komentirati ostale računovodstvene operacije u izračunu dobiti i gubitka grupe, ali je činjenica da je EBITDA bio pozitiva n i da su radnici dobili nagradu. Ne mogu vam reći koliko su dobili menadžeri, to morate pitati upravu“, rekla nam je Maja Rilović. Ina Grupa je u 2013. ostvarila dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bez jednokratnih stavki od 3,7 milijardi kuna, što je 20 posto manje nego prethodne godine, a neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila je 953 milijuna kuna, što je 49 posto manje na godišnjoj razini. No, kada se u bilancu uključe izvanredne stavki i amortizacije u Siriji, odnosno jednokratne stavke u iznosu od 2,4 milijarde kuna, Ina je u prošloj godini iskazala gubitak pripisiv vlasniku kapitala u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Jednokratne stavke su se odnosile na 1,5 milijardi kuna vrijednosnog usklađenja imovine u Siriji, umanjenje vrijednost imovine rafinerija i marketinga za 738 milijuna kuna te 127 milijuna kuna poreznog rješenja u toj djelatnosti. Upitali smo upravu Ine je li točna spekulacija prema kojoj su menadžeri ( u Ini menadžerske ugovore ima oko 300 ljudi) na ime bonuse dobili 40 posto svojih godišnjih prihoda, dakle od 150 do 300 tisuća kuna, ali su nam rekli kako je riječ o poslovnoj tajni. No, neslužbeno smo doznali da i ti bonusi ovise o razini EBITDA, pa je prilično logično da su se i menadžeri dobro „omrsili“. Nismo dobili ni službeni odgovor na pitanje li točna informacija prema kojoj članovi uprave Ine imaju veće plaće od izvršnih direktora, ali da nemaju pravo na bonus, te da izvršni direktori, koji imaju pravo na bonus, redovno imaju veće godišnje prihode od članova uprave. Naime, ovom prilikom treba podsjetiti kako polovinu uprave čine menadžeri koje postavlja Vlada RH, preko Nadzornog odbora, a da su izvršni direktori u stvari „Molovi ljudi“, koji operativno umjesto uprave vode Inu. Ovisno o „pripadnosti“ „izvora informacije“ dobili smo proturječne stavove, pa prema jednim izvorima članovi uprave imaju veća primanja, a prema drugima izvršni direktori imaju veće godišnje prihode. Inače, iako je računovodstveno prikazan neto gubitak od 1,5 milijardi kuna, Ina će, kako nam je rečeno, u potpunosti platiti porez na 953 milijuna kuna iz dobiti (prema izračunu bez uključenja jednokratnih stavki). Ipak, Skupština dioničara nije donijela odluku o raspodjeli te dobiti, što znači da je Vlada ostala bez nekoliko stotina milijuna kuna u proračunu. U ovoj zadnjoj epizodi Mađari su, tako, napravili novi „dribling“, a iako nitko nema ništa protiv toga da radnici dobiju dodatnu novčanu nagradu, bilo bi dobro da uprava izađe i sa službenim podacima koliki su bili prosječni menadžerski bonusi. Nije poznato koliko je točno bilo članova posade u zrakoplovu koji može prevoziti do četrdesetak osoba Proruski pobunjenici srušili su u ponedjeljak na istoku Ukrajine teretni zrakoplov ukrajinske vojske, objavila je služba za tisak samoproglašene "Narodne Republike Luhansk". Ukrajina od Rusije zahtjeva povratak specijalne postrojbe borbenih sisavaca Pošto je zrakoplov bio pogođen, tri padobrana pojavila su se na nebu i počela je operacija potrage za posadom, rekao je isti izvor. Ukrajinski vojni glasnogovornik rekao je za agenciju AFP da su izgubili kontakt sa zrakoplovom AN-26 koji je nadlijetao Luhansk. Kontakt je izgubljen u 12.30 (11.30 po srednjoeuropskom vremenu) i operacija potrage je u tijeku", rekao je glasnogovornik ukrajinske "protuterorističke operacije" Vladislav Seleznjev. Nije poznato koliko je točno bilo članova posade u zrakoplovu koji može prevoziti do četrdesetak osoba. Pokrajina Luhansk i susjedna joj Donjeck na istoku Ukrajine poprište su sukoba između ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika. Pobunjenici su dobro naoružani i 14. lipnja poginulo je 49 ljudi iz ukrajinskog vojnog zrakoplova što su ga separatisti srušili blizu zračne luke u Luhansku. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je ruske vojne časnike da se bore zajedno sa separatistima na istoku zemlje i da se koriste novorazvijenim raketnim sustavom protiv vladinih snaga u Ukrajini. Porošenko je govorio na izvanrednom sastanku svojih šefova sigurnosti nakon vikenda obilježenog ukrajinskim zračnim udarima na pobunjeničke položaje blizu granice s Rusijom i optužbama Moskve da je Kijev ubio jednog Rusa u prekograničnom granatiranju. "U protekla tri dana korišten je novi ruski raketni sustav protiv oružanih snaga Ukrajine", rekao je Porošenko na sastanku. "Informacija... je potvrđena da ruski časnici sudjeluju u vojnim operacijama protiv ukrajinskih snaga", kazao je Porošenko i dodao svojim optužbama na račun Moskve ulazak teške vojne opreme u zemlju iz Rusije. Ukrajinske snage sada su pod izložene napadima novog ruskog raketnog sustava i morat će će promijeniti taktiku na granici kako bi pojačale sigurnost granice i zaštitile tamošnje stanovništvo, ustvrdi je Porošenko ne navodeći pojedinosti. Ranije u ponedjeljak vojni glasnogovornik u Kijevu izjavio je da Rusija gomila snage na granici s Ukrajinom i da separatisti uz potporu ruskih "plaćenika" otvaraju vatru na ukrajinske graničare u pokušaju da uvedu oklopna vozila u zemlju. "U posljednja 24 sata primijećeno je razmještanje (ruskih) postrojbi i vojne opreme preko granice u Sumiju i Luhansku. Ruska Federacija nastavlja gomilati vojnike na granici", rekao je novinarima glasnogovornik Andrij Lisenko.